როგორ ა – ტყვია -თ გარემოს დაბინძურება ბავშვებს
ნანა აბულაძე 591 98 59 17
`ra Tqma unda, is mdgomareoba, rac gvaqvs mTlianad qveyanaSi, sayuradReboa, magram ara sagangaSo~, – aRniSnuli gancxadeba saqarTvelos Sromis, janmrTelobisa da socialuri dacvis ministrma daviT sergeenkom, aseve daavadebaTa kontrolisa da sazogadoebrivi janmrTelobis erovnuli centris xelmZRvanelma amiran gamyreliZem gaakeTes
Tumca rTulia, SeinarCuno simSvide, roca daavadebaTa kontrolis erovnuli centris informacias ecnobi, romlis mixedviTac, bavSvebis sisxlSi tyviis Semcvelobis yvelaze maRali maCvenebeli aWaris regionSi fiqsirdeba. 2018 wlis seqtembridan dekembramde, mravalindikatoruli klasteruli kvlevis farglebSi, saqarTveloSi pirvelad Catarda tyviis komponentis kvleva, romlis mixedviTac, gamokvleuli bavSvebis 25%-is sisxlSi tyviis Semcvelobis mciredi, 16%-Si ki SedarebiT maRali matebaa. monacemebis mixedviT, pirveli sameuli ase gamoiyureba – sisxlSi tyviis Semcveloba tolia an aRemateba 5 mkg/dl-s: aWara 85%, guria 73%, Tbilisi 30%, xolo bavSvTa sisxlSi tyviis Semcveloba tolia an aRemateba 10 mkg/dl-s; aWaraSi 50%, guriaSi 44%, xolo TbilisSi 7% fiqsirdeba. konkretulad aWaris regionSi ram gamoiwvia sisxlSi tyviis Semcvelobis ase mkveTri mateba, ucnobia. rogorc mimarTulebis specialistebi acxadeben, arsebobs ramdenime varianti, romelic SesaZloa CaiTvalos mizezad. magaliTad, erT-erTi aris aWaris regionSi arsebuli Zveli samxedro bazebi, saaviacio baza, sadac inaxeboda saaviacio sawvavi, dabinZurebul niadagSi ki didxans rCeba tyviis narCenebi. aseve sayuradReboa sxvadasxva tipis saRebavebi, kosmetikuri nawarmi, bavSvTa saTamaSoebi, garkveuli tipis samSeneblo masalebi da ase Semdeg. daavadebaTa kontrolis erovnuli centris informaciiT, 16 ojaxidan, sadac yvelaze maRali – 30 mikrogramamde (gramis erTi memilionedi nawili) tyviis Semcveloba dadasturda, 7 ojaxi aWaris regionidanaa. amave centris informaciiT, kvlevis SedegebiT, arcerT bavSvSi da maTi ojaxis wevrebSi janmrTelobis mxriv raime mniSvnelovani cvlilebebi ar gamovlenila. Tumca, im SemTxvevaSi, Tu droulad da qmediT nabijebs ar gadadgams saxelmwifo, SesaZloa sisxlSi tyviis momatebulma Semcvelobam bavSvebSi sxvadasxva speqtris mTeli rigi problema gamoiwvios. konkretulad ki tyviam SesaZloa daazianos da Seaferxos tvinis ganviTareba, rac bavSvis inteleqtis daqveiTebasa da qceviT cvlilebebSi gamoixateba. tyviis matebam organizmSi SesaZloa gamoiwvios anemia, hipertenzia, Tirkmlis problemebi, orsulebSi ki gaxdes naadrevi mSobiarobis an axalSobilis dabali wonis mizezi.
rogor unda vebrZoloT sisxlSi tyviis Semcvelobas, amas jandacvis saministros Sesabamisi klinikuri marTvis protokoliT gansazRvraven. im 650 bavSvisTvis, romlebsac kvlevis farlebSi aRmoaCndaT 5 mikrogramze meti tyvia, uaxloes dReebSi amoqmeddeba specialuri saxelmwifo programa. saxelmwifo srulad dafaravs rogorc kvlevis, aseve monitoringis da, Tu saWiroeba moiTxovs, mkurnalobis xarjebs. danarCeni bavSvebisTvis muSavdeba xangrZlivvadiani programa, romelSic 18 wlamde bavSvebi CaerTvebian.
aWaris laboratoriuli kvlevis centris xelmZRvanelis ramaz surmaniZis gancxadebiT, is Sedegi, rac aWarasTan mimarTebaSi dadga, yuradsaRebia. tyviis kvleva mxolod sakvebi produqtebis kvleviT ar unda amoiwuros. misive TqmiT, centri gegmavs tyviis kvlevis gafarToebas sxvadasxva mimarTulebiT, konkretulad es Seexeba samSeneblo masalebs, saTamaSoebs da ase Semdeg.
ojaxis eqimis dali daviTaZis TqmiT, mas ar aqvs konkretuli rekomendacia, rogor unda moiqcnen ojaxebi, romelTa wevrebis organizmSi tyviis maRali Semcveloba aRmoCndeba.
– rekomendacia zusti ver iqneba imdenad, ramdenadac ar aris garkveuli, ra iwvevs am yovelives, Tumca imaze, rom saTamaSoebi, tansacmeli da kidev bevri sayofacxovrebo nivTi SeiZleba iyos mizezi, aqtiurad msjeloben. Tuki bavSvi xSirad avadmyofobs an gansakuTrebuli Civilebi aqvs, Cemi pirveli rCeva iqneba, Cautaron analizi tyviaze, romlis aRmoCenis SemTxvevaSi xdeba detoqsikacia, rac iTvaliswinebs stacionarul mkurnalobas ramdenime dRiT – Sesabamisi medikamentebiT organizmidan tyviis gamodevnas. saqarTvelos jandacvis saministro aqtiurad atarebs mokvlevas da male gvecodineba zusti mizezi, Tu ram ganapiroba aseTi Sedegi aWaraSi, – gviTxra dali daviTaZem.
daavadebaTa kontrolisa da sazogadoebrivi janmrTelobis erovnuli centris xelmZRvanelis amiran gamyreliZis gancxadebiT, sisxlSi tyviis arseboba globaluri problemaa da jerjerobiT ar arsebobs tyviis koncentraciis usafrTxo norma. Tu 5-mkg/dl-mde aris tyviis koncentracia bavSvis an mozardis sisxlSi, am dros ojaxma unda mimarTos pediatrs, romlis rCevebis mixedviT ixelmZRvanelebs, aseve, sasurvelia, weliwadSi erTxel gadaamowmos analizebi.